Najbolji oproštaj: Što trebate znati o starenju i smrti
Većina ljudi koji čitaju ovaj članak vjerojatno su još daleko od starosti i teško im je zamisliti pravi život u poznim godinama. Starenje i smrt su im nepoznati i izazivaju strah. No, svi smo smrtni, i stoga je važno znati što nas čeka kad dođe to vrijeme – kroz kakve ćemo procese proći i kakva će nam biti psihička stanja. Što mi sami možemo učiniti, i kako se zdravstveni sustav može reformirati da bi se bolje nosio s tim? Uklanjanjem nepoznatog uklanjamo i strah.
Ove godine (2024.) pročitao sam 100 knjiga, čime sam uspješno ispunio svoj godišnji plan čitanja. Knjige koje sam čitao pokrivaju razna područja – znanost, medicinu, psihologiju, umjetnost, društvene znanosti, književnost, investicije i trgovanje – a među njima je bilo izuzetno mnogo izvrsnih djela. Stoga sam ih odlučio preporučiti nakon što sam ih pregledao. Zaista ima previše izvrsnih djela koja zaslužuju čitanje, pa sam, da popis preporuka ne bi bio predug, morao birati samo najbolje od najboljeg. Sve dolje preporučene knjige su one koje sam pročitao i ocijenio s najmanje četiri, pa čak i pet zvjezdica (od mogućih pet).
Možda su mi proširile vidike i poboljšale spoznaje, možda su mi donijele obilje vrijednog znanja, a možda su mi duboko dirnule dušu, izazivajući radost ili tugu. Sve ove knjige ponovno ću čitati u budućnosti, što dovoljno govori o njihovoj važnosti za mene i o vrijednosti ovog popisa preporučenih djela.
Ovo je prva knjiga:
Najbolji oproštaj: Što trebate znati o starenju i smrti - Atul Gawande
Originalni naziv: Being Mortal: Medicine and What Matters in the End - Atul Gawande
Knjiga Atula Gawandea, profesora s Harvardske škole javnog zdravlja i Medicinskog fakulteta, sjajno odgovara na mnoga uobičajena pitanja o starenju i smrti. Istražuje kako se moderna medicina nosi s tim temama, zašto bi suvremeno zdravstvo trebalo promijeniti pristup liječenju starijih osoba te zašto cilj “izlječenja bolesti” nije uvijek primjenjiv na njih. Dubinski se bavi i važnim temama poput ustanova za skrb o starijima, kućne njege i palijativne skrbi. Zašto ljudi stare i koje promjene starenje donosi različitim dijelovima tijela (na primjer, mrežnica zdrave osobe od 60 godina prima tek trećinu svjetlosti koju prima mrežnica mlade osobe)? Je li bolja skrb kod kuće ili u domu za starije? Kako psihički prihvatiti i priznati starenje te steći hrabrost za suočavanje sa smrću? Koji je smisao života? Što je cilj palijativne skrbi i kako pacijenti mogu birati?
Ova knjiga, znanstveno utemeljena, a opet puna ljudskosti, sadrži brojne stvarne primjere, uključujući i profesorovo osobno iskustvo gubitka oca. Vrijedna je čitanja za svakoga, pa tako i za zdravstvene djelatnike. U nastavku ću istaknuti nekoliko točaka koje su me se posebno dojmile.
Mladi ljudi često lako kažu: “Kad ostarim i ne budem mogao hodati, ili ako dobijem neizlječivu bolest, sam ću si skratiti život.” No, hoće li zaista tako razmišljati kad dođe taj trenutak? Knjiga, na primjer, spominje slučaj pacijenta koji je sinu izjavio da ni pod koju cijenu ne želi umrijeti priključen na aparate, kao što je to bila njegova majka. Međutim, kada se i sam suočio s odlukom o velikoj operaciji, iskazao je snažnu volju za životom, poručivši: “Ne odustajte od mene, dok god postoji ikakva šansa, morate mi dopustiti da pokušam.”
Zdrav životni stil možda može usporiti starenje, ali ga ne može izbjeći, kao ni brojne bolesti koje dolaze s godinama. Konvencionalna medicina nije primarno usmjerena na starije osobe; liječnici uglavnom liječe simptome, a povratak zdravlja i vitalnosti, odnosno ponovni početak samostalnog života, uvelike ovisi o samom pacijentu. No, stariji pacijenti često nemaju dovoljno snage za oporavak. Je li stoga ispravno primjenjivati iste terapije na starije osobe kada se pojave isti simptomi? Praksa je pokazala da ista rješenja starijim pacijentima mogu donijeti veću patnju. Za medicinsku dijagnostiku i liječenje bolesti starije dobi razvila se gerijatrija, grana medicine koja se ne fokusira samo na samu bolest, već i na životni i mentalni status pacijenta. Time se uvelike smanjuje patnja pacijenata, pomaže im se da kvalitetnije žive, te se smanjuje vjerojatnost depresije i invaliditeta. Nažalost, gerijatriji i dalje nedostaje šira pažnja i dovoljna financijska podrška.
Tijekom boravka u Japanu, zemlji koja već dugo ima najviši stupanj starenja stanovništva, duboko sam shvatio koliko jedinstvenog iskustva imaju u suočavanju s demografskim promjenama, iskustva koje mnoge druge zemlje nemaju. Primjerice, dizajn prometnih znakova i signalizacije, sporo pokretne pokretne stepenice, pristupačnost bez “mrtvih kutova” posvuda te slabije hlađeni vagoni u podzemnoj željeznici – sve to osigurava sigurnost i nesmetano kretanje starijih osoba. Razvoj interneta ne ostavlja starije osobe po strani – zadržani su razni tradicionalni načini obavljanja administrativnih poslova i plaćanja, poput opsežne upotrebe pošte i gotovine. Čak i u unajmljenim stanovima primjećuje se mnogo detalja prilagođenih starijima, poput rukohvata u kupaonicama i toaletima, te protukliznih podova u kupaonicama i na dnu kada. Novogodišnji paketi s prženim tempura škampima (海老かき揚げ), čiji oblik podsjeća na povijena leđa starca, kao i posebni novogodišnji soba rezanci (年越しそば), svi nose predivno značenje dugovječnosti. Svi ovi detalji, koji se protežu kroz sve aspekte života – od odijevanja i prehrane do stanovanja i prijevoza – vrijedni su učenja i primjene u bilo kojoj drugoj zemlji.
Starenje i smrt su neizbježna točka na kraju našeg puta. Potpuno razumijevanje tih procesa daje nam više hrabrosti, oslobađa nas straha od budućnosti i ulijeva nam samopouzdanje da se posvetimo ostvarenju sebe u sadašnjosti. Pomaže nam da dvostruko više cijenimo tijelo koje imamo u mladosti i zrelosti te da pružimo više razumijevanja i brige roditeljima i obitelji dok ulaze u starije godine.